Pregovori o plati u BiH i Evropi: Muškarci traže više, ali žene biraju opreznije?
Rezultati istraživanja o pregovorima o platama pokazuju da muškarci češće zahtijevaju veće povišice od žena, dok žene često ostaju na skromnijim zahtjevima. Trendovi u pregovorima o plati u BiH su uglavnom u skladu sa evropskim prosjekom, osim inflacije koja se pojavljuje kao važan faktor koji podstiče zaposlene na zahtjeve za većim platama.
MojPosao.ba, vodeći portal za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, kao dio grupe Alma Career, nedavno je učestvovao u velikom međunarodnom istraživanju koje je istražilo trendove pregovaranja o platama. Alma Career, lider na tržištu zapošljavanja u Srednjoj i Istočnoj Evropi, okupio je više od 24.000 učesnika iz devet zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvaniju i Latviju. Istraživanje je otkrilo ključne uvide u stavove koji oblikuju pregovore o platama, pružajući dragocjene informacije za poslodavce i zaposlene.
Tokom posljednje promjene posla, svaki četvrti ispitanik tražio je istu platu, dok većina traži veću platu na novom radnom mjestu. Razlike među spolovima su također bile očigledne, pri čemu je 66% muškaraca tražilo veću platu u poređenju sa 62% žena. Žene su bile sklonije prihvatiti istu platu kao i na prethodnom poslu. Ukoliko se osvrnemo samo na BiH, situacija je skoro ista kao na međunarodnom prosjeku, gdje je 66% muškaraca tražilo veću platu u odnosu na prethodni posao, dok je 61% žena imalo sličan stav.
Istraživanje je također pokazalo da su pojedinci s višim platama skloniji pregovarati za veću platu, pri čemu je tri četvrtine najplaćenijih ispitanika tražilo povećanje plate tokom intervjua.
Regionalne razlike su također zabilježene, pri čemu su ispitanici iz Baltika bili spremniji prihvatiti manja povećanja, dok su oni iz Jugoistočne Evrope imali ambicioznije zahtjeve za platom.
Glavni razlozi za traženje većih plata uključuju dovoljno radnog iskustva i samopoštovanja (41%), inflaciju (29%) i prelazak na više pozicije (25%). I muškarci i žene navodili su slične razloge, s tim da su muškarci nešto češće isticali povećane kompetencije kao faktor. Ispitanici iz BiH izdvojili su iste primarne razloge za povećanje plate, ali su češće nego ispitanici u Evropi navodili inflaciju (34%), ukazujući na značajniji uticaj porasta troškova života na zaposlene u BiH.
S druge strane, glavni razlozi za prihvatanje nižih plata bili su promjene u oblasti rada (24%) i plata navedena u oglasima za posao. Primijećene su i rodne razlike, pri čemu su žene češće prihvatale niže plate zbog specifikacija u oglasima za posao, dok su muškarci to činili zbog prethodno visokih plata.
Istraživanje se također dotaklo pitanja razlike u platama između muškaraca i žena. Dok skoro polovina muškaraca to ne vidi kao problem, značajna većina žena smatra da je to veliki problem. Ova percepcija je izraženija u Srednjoj i Sjevernoj Evropi u poređenju sa Jugoistočnom Evropom.
Kada se osvrnemo na stanje u BiH, 58% muškaraca ne vidi razliku u platama kao problem, dok se sa njima slaže 39% žena. U poređenju sa evropskim prosjekom, samo 30% žena u BiH smatra ovu razliku ozbiljnim problemom.
Žene u prosjeku imaju niže plate od muškaraca i prirodno u većoj mjeri percipiraju problem nejednakih plata kao značajan problem. Međutim, razlika u platama se ne može u potpunosti pripisati različitom ponašanju muškaraca i žena prilikom promjene posla, jer su razlike u tome koliko traže veće plate tokom intervjua minimalne.
Iako muškarci i žene podjednako traže veće plate tokom intervjua, muškarci su skloniji tražiti povećanje plate od više od 20% u odnosu na prethodni posao, dok žene u prosjeku traže povećanje do 10%.
Glavni razlozi zbog kojih ispitanici ne traže veće plate i prihvataju niže plate nego što su imali su prihvatanje plate navedene u oglasima za posao. S druge strane, motivacija za traženje većih plata su povećano radno iskustvo i znanje, kao i inflacija.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno tokom oktobra i novembra 2024. godine u devet zemalja grupe Alma Career: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litvanija, Latvija putem Paylab (Plata.ba), međunarodne platforme za istraživanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama.
O ALMA CAREER
Alma Career, lider na tržištu zapošljavanja upravlja poslovanjem oglašavanja poslova širom Adriatika, Srednje Evrope, Baltika i Finske. Nudeći više od 1,3 miliona radnih prilika, gotovo 15 miliona prijava za posao, 2 miliona korisnika s aktivnim obavijestima o poslovima i više od 5 miliona mjesečnih posjetilaca, Alma Career pruža usluge zapošljavanja temeljene na podacima i tehnološkim inovacijama. Domet mreže Alma Career je oko 70 miliona ljudi u Evropi, s prihodima od 110 miliona eura i oko 700 stručnjaka za zapošljavanje u Istočnoj i Srednjoj Evropi (2024).
Alma Career je globalna kompanija sa lokalnim srcem; posjeduje duboko znanje, dugogodišnje iskustvo i kulturno razumijevanje lokalnih tržišta.
Alma Career posluje direktno u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvaniji, Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj i Sloveniji. Osim toga, Alma Career djeluje s manjinskim vlasništvom u Srbiji i s partnerima u Albaniji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Rumuniji. Alma Career je također član The Network-a, udruženja vodećih svjetskih portala za zapošljavanje koje pokriva preko 140 zemalja i više od 60 portala za posao.
Alma Career je dio Alma Media grupe, više informacija: www.almamedia.fi
Alma Career je vlasnik kompanije Kolektiv u okviru koje posluje i portal MojPosao.ba.